Perceptivno bogatstvo reči
Tradicionalno se perceptivna informacija u jeziku definisala putem konkretnosti pojmova.
Konkretnost pojmova predstavlja stepen u kojem je moguće nešto iskusiti putem čula.
Brojna istraživanja pokazuju da se konkretni pojmovi brže obrađuju od pojmova koji se ne
mogu iskusiti čulima (apstraktnih pojmova). Standardni postupak za prikupljanje
vrednosti ove varijable podrazumeva davanje procene koja se odnosi uopšteno na sva
čula (na primer, pojam mačke je konkretan, jer mačka može da se čuje, vidi, dodirne,
pomiriše; pojam istine je apstraktan, jer se ne može videti, okusiti, pomirisati i slično).
U Laboratoriji za eksperimentalnu psihologiju razvijen je novi pristup u merenju konkretnosti
prema kojem se procene prikupljaju odvojeno za svaki modalitet, a na osnovu prikupljenih
procena izvodi nekoliko kvantitativnih indikatora. Demonstriranje kognitivne relevantnosti
prikupljenih mera od značaja je za teorije reprezentacije pojmova u dugotrajnoj memoriji,
a naročito se oslanja na teoriju utelovljene kognicije (embodied cognition).
Filipović Đurđević, D., & Popović Stijačić, M. (2020). Modality-Specific Sensory Norms:
A New Window Into Semantic Organisation. In V. Erdeljac and M. Sekulić Sović (Eds.).
Interdisciplinary Linguistic and Psychiatric Research on Language Disorders (pp. NN-NN).
Zagreb, HR: University Psychiatric Hospital and PP press.
Filipović Đurđević, D., Popović Stijačić, M., & Karapandžić, J. (2016). A quest for
sources of perceptual richness: Several candidates. In S. Halupka-Rešetar and S.
Martínez-Ferreiro (Eds.) Studies in Language and Mind (pp. 187-238). RS, Novi Sad:
Filozofski fakultet u Novom Sadu.
Filipović Đurđević, D., Karapandžić, J, & Arsenijević Mijalković, J. (2016). Presentation
modality interacts with the effect of visual perceptual strength on word processing.
In S. Halupka-Rešetar and S. Martínez-Ferreiro (Eds.) Studies in Language and Mind
(pp. 161-185). RS, Novi Sad: Filozofski fakultet u Novom Sadu.