Svetlina i različiti nivoi osvetljenja

U fizici, količina osvetljenja ne menja one fizičke karakteristike objekata koje određuju njegovu boju (reflektansu). U percepciji, naprotiv, ambijentalno osvetljenje donekle utiče na opaženu boju, te opažaj nije jednostavno jednak reflektansi. Međutim, taj uticaj osvetljenja nije onoliko veliki koliko bi se očekivalo iz fizičkih jednačina. Ali ni količina svetlosti koja stiže na oko, a koja fizički odgovara proizvodu reflektanse i osvetljenja (luminansa), ne definiše percept u potpunosti. Stoga se u percepciji svetline upravo bavimo određivanjem dodatnih faktora koji nam definišu percept svetline nastao u uslovima promenljivog osvetljenja. Promena osvetljenja može biti ili spacijalna, kao u scenama sa više nivoa osvetljenja (reflektori, senke), ili temporalna (prelaz iz jače osvetljenog u slabije osvetljen prostor i obratno). Koji su specifični aspekti vizuelne scene koje sistem koristi da razreši problem osvetljenja?

Nedimović, P., Zdravković, S., & Domijan, D. (2022). Empirical evaluation of computational models of lightness perception. Scientific Reports, 12(1), 22039.

Nedimović, P., & Zdravković, S. (2021). Lightness contrast & assimilation: testing the hypotheses. Primenjena psihologija Vol. 41, No. 3, pp. 98-114.

Zdravković, S. (2007). Efekat boje pozadine i osvetljenja na opaženu svetlinu. Psihologija, Vol. 40, 4, 543-565.

Opažanje boja i jezik

Ljudi mogu da razlikuju nekoliko miliona različitih boja. Da opišemo sve te boje, u svakodnevnom govoru koristimo samo desetak različitih naziva kao što su plavo, zeleno, žuto itd. U literaturi je poznato da nazivi za boje utiču na brzinu i tačnost razlikovanja boja – brži smo i tačniji u razlikovanju dve boje koje (u našem jeziku) imaju različite nazive (na primer, plavo i zeleno) u odnosu na dve boje koje bismo nazvali istim imenom (dve plave nijanse) čak iako je perceptivna razlika između tih parova boja jednaka. Drugim rečima, samo postojanje naziva za boje nam pomaže da brže obrađujemo informaciju o boji. Ovaj efekat je poznat pod nazivom Kategorička percepcija boja.

Na svetu se govori šest i po hiljada različitih jezika, ali oni na sličan način grupišu milione nijansi u kategorije. Većina jezika ima (oko) 11 osnovnih naziva za boje. U srpskom jeziku, ti nazivi su plavo, zeleno, crveno, žuto, crno, belo, sivo, žuto, narandžasto, ljubičasto, roze i braon. Međutim, novija literatura sugeriše da naša potreba za preciznom komunikacijom o bojama raste, te se da se u jezicima sve češće svakodnevno koriste i nazivi za boje pored nabrojanih 11. Samim tim, primećuje se sve više razlika u tome kako govornici različitih jezika obrađuju informaciju o boji, čime se otvara veoma važno i zanimljivo pitanje – kojim mehanizmom i pod kojim uslovima jezik utiče na obradu informacije o boji?

Chauhan, T., Jakovljev, I., Thompson, L. N., Wuerger, S. M., & Martinovic, J. (2023). Decoding of EEG signals reveals non-uniformities in the neural geometry of colour. NeuroImage, 119884.

Jakovljev, I. & Zdravković, S. (2018). The colour lexicon of the Serbian language – a study of dark blue and dark red colour categories Part 1: Colour-term elicitation task. Psihologija, 51(2), 197-213. doi: https://doi.org/10.2298/PSI160521002J.

Jakovljev, I. & Zdravković, S. (2018). The colour lexicon of the Serbian language – a study of dark blue and dark red colour categories Part 1: Colour-term elicitation task. Psihologija, 51(2), 197-213. doi: https://doi.org/10.2298/PSI160521002J.

Vizuelna pažnja i pretraga

Tradicionalno se smatralo da se pri vizuelnoj pretrazi javljaju dve funkcionalno nezavisne faze: paralelna i serijalna. Obe ove faze su detaljno ispitane i opisane. Prva faza je brza, perceptom vodjena i odigrava se u vizuelnom korteksu. Druga faza se odigrava u frontalnom korteksu i podrazumeva traganje za objektima od interesa. Međutim, može li se pažnja pri pretrazi vizuelnih objekata svesno kontorlisati već od prve faze?

Hermens, F., & Zdravković, S. (2022). Visual attention in change blindness for objects and shadows. Perception, 51(9), 605-623.

Thornton, I. M., Tagu, J., Zdravković, S., & Kristjánsson, Á. (2021). The Predation Game: Does dividing attention affect patterns of human foraging?. Cognitive Research: Principles and Implications, 6(1), 1-20. https://doi.org/10.1186/s41235-021-00299-w

Thornton, I.M. & Zdravković, S. (2020). Searching for illusory motion. Attention, Perception, & Psychophysics, 82(1), 44-62. https://doi.org/10.3758/s13414-019-01750-3

Vidaković. V., Zdravković, S. (2010). Influence of depth cues on multiple objects tracking in 3D scene. Psihologija, 43,4, 389-409.

Popović, M., Zdravković, S. (2009). Can deployment of attention be strategically controlled? Psihologija. Vol. 42, 1, 67-79.

Vidaković, V., Zdravković, S. (2009). Colour influences identification of the moving objects more than shape. Psihologija. Vol. 42, 1, 79-95.

Opažanje lica

Iz mnoštva vizuelnih objekata koje manje ili više dobro identifikujemo, diskriminišemo i memorišemo, izdvaja se ljudsko lice. Osim identiteta, lice potencijalno nosi i dodatne socijalno bitne informacije: o polu, starosti osobe, porodičnoj pripadnosti (na osnovu sličnosti), emotivnom stanju i trenutnom raspoloženju. Sve ovo upućuje na značaj i poseban status koji prepoznavanje lica ima za nas. Naša uspešnost u prepoznavanju posledica je specijalizovanih kortikalnih zona selektivno odgovornih za identifikaciju lica: desni fusiform gyrus, kao i specifičnih mehanizama uključenih isključivo u prepoznavanje lica. Iz kliničke prakse poznajemo i prosopagnosiju, poremećaj koji dovodi do nemogućnosti prepoznavanja lica, pri čemu su ostale vizuelne funkcije očuvane. Koje su osnovne odrednice rada ovako visoko specijalizovanog sistema?

Childs, M. J., Jones, A., Thwaites, P., Zdravković, S., Thorley, C., Suzuki, A., ... & Tree, J. J. (2021). Do individual differences in face recognition ability moderate the other ethnicity effect?. Journal of Experimental Psychology: human perception and performance. https://doi.org/10.3758/s13414-019-01750-3

Barzut, V., Zdravković, S. (2013). Discrimination of faces of the same and other race and gender modulated by familiarity. Psihologija, 46, 1, 45-59.

Stevanov, Z., Zdravković. S. (2007). Prepoznavanje identiteta na osnovu pojedinih delova lica. Psihologija, 40, 1, 37-57.

Opažanje boja i osvetljenja

U vizuelnoj percepciji, opažanje boje ima posebno mesto. Sve ostale karakteristike sveta koje opažamo vizuelno, kao što su objekti, njihov oblik, međusobni položaj ili kretanje, možemo saznati i nekim drugim čulom. Nasuprot tome, boja se saznaje isključivo vidom. Boju obično definišemo u tri dimenzije. Svetlina varira na dimenziji crno-belo i uključuje sve ahromatske (sive) nijanse. Tonalitet se odnosi na različite talasne dužine koje omogućavaju da opažamo crveno, žuto ili plavo. I na kraju, zasićenost boje određuje da li opažana boja izgleda vrlo intenzivno ili sasvim pastelno. Odavno je primećeno da su objekti naizgled identične boje bez obzira pod kojim se osvetljenjem posmatraju. Jagoda je jednako crvena i 1) na jakom podnevnom suncu, 2) pod veštačkim sobnim osvetljenjem i 3) u dubokoj senci drveća i žbunja. Ispostavlja se međutim da je u psihofizičkim eksperimentima moguće izmeriti razliku u opažaju nastalom u tri opisane situacije. Ali kako vizuelni sistem saznaje boju objekta?

Jonauskaite, D., Abu-Akel, A., Dael, N.,... Zdravković, S., Meng Zhang, & Mohr, C. (2020). Universal patterns in color-emotion associations are further shaped by linguistic and geographic proximity. Psychological Science, 31(10), 1245-1260. https://doi.org/10.1177/0956797620948810

Jonauskaite, D., Abdel-Khalek, A., Abu-Akel, A., Al-Rasheed, A. S., Antonietti, J. P., Ásgeirsson, Á. G., ... Zdravković, S., & Mohr, C. (2019). The sun is no fun without rain: Physical environments affect how we feel about yellow across 55 countries. Journal of Environmental Psychology, 101350. https://doi.org/10.1016/j.jenvp.2019.101350

Mohr, C. (2019). The sun is no fun without rain: Physical environments affect how we feel about yellow across 55 countries. Journal of Environmental Psychology, 101350. https://doi.org/10.1016/j.jenvp.2019.101350

Toscani, M., Zdravković, S., & Gegenfurtner, K. R. (2016). Lightness perception for surfaces moving through different illumination levels. Journal of Vision, 16(15), 21-21.

Zdravković, S. (2007). Efekat boje pozadine i osvetljenja na opaženu svetlinu. Psihologija, Vol. 40, 4, 543-565.

Mentalna vizuelizacija

Pri pokušaju da zamislimo boju svežih jagoda ili početne taktove omiljene pesme, imamo utisak da na mentalnom planu zaista možemo da rekreiramo boje i zvuke. Odnosno, čini se da predstave koje imamo, a koje odslikavaju iskustva primljena u različitim čulnim modalitetima, i same ostaju reprezentovane u različitim modalitetima. Međutim, da li je to samo utisak, ili se predstave na mentalnom planu zaista čuvaju u različitim modalitetima?

Blanuša, J., & Zdravković, S. (2015). Horizontal-vertical illusion in mental imagery: quantitative evidence. Frontiers Human Neuroscience, 9:33.

Ćirović, I., Zdravković, S. (2011). Verbal vs. visual coding in modified mental imagery map exploration task. Psihologija, 44, 1, 39-60.

Stojanović R., Zdravković. S. (2007). Mentalna eksploracija distanci na mapama i u realnom prostoru. Psihologija, 40, 1, 93-111.